PolitikaVirtual Magazin

Preti li Bosni i Hercegovini demografski slom

Preti li Bosni i Hercegovini demografski slom
U prošloj godini zabeležen je rekordan negativan prirodni priraštaj, zemlja je samo po tom osnovu ostala bez 16.393 žitelja, za koliko je bio veći broj umrlih od rođenih

„Broj stanovnika u BiH do 2070. mogao bi da se spusti na 1,5 miliona”, navedeno je u jednoj od mnogobrojnih analiza koju su baveći se demografskom tematikom izradile kredibilne svetske institucije. Sve procene u vezi sa demografijom u BiH izgledaju veoma sumorno. U zemlji u kojoj je po popisu iz 1991. godine bilo 4,3 miliona stanovnika, dvadesetak godina kasnije, to jest 2013. godine popisivači su evidentirali 3,5 miliona žitelja, ali se i tada navodilo da ih je u BiH zasigurno bar 200.000 manje jer su kao rezidenti ubeleženi i oni koji su odbegli u inostranstvo. Od toga u Federaciji BiH živi 2.219.220 ljudi (62,85 odsto), u Republici Srpskoj 1.228.423 (34,79 odsto), te u Distriktu Brčko 83.516 stanovnika (2,37 odsto). Neke procene institucija BiH, bazirane na anketama o radnoj snazi, pokazuju da je broj žitelja BiH trenutno manji od tri miliona.

Sem pada prirodnog priraštaja, koji je godinama u oba entiteta negativan, što demografi objašnjavaju i kao deo oporih trendova koji su zahvatili celi svet, a posebno region, BiH je suočena i s ozbiljnim ekonomskim migracijama, koje analitičari i međunarodni predstavnici neretko smeštaju u politički kontekst. Navode kako se zemlja već tri decenije vrti u nesporazumima koji hiperprodukuju političke krize, dok nevladine organizacije stalno podsećaju da veliki broj mladih napušta zemlju tražeći priliku za zaposlenje u evropskim državama, ali su u potrazi i za bezbednim okruženjem, jednakim prilikama i vladavinom prava.

Na slične tendencije u regionu ukazuje i zagrebački „Jutarnji list”, koji izveštava da službeni podaci Državnog zavoda za statistiku Hrvatske o broju iseljenika iz te zemlje pokazuju manje brojke od stvarnih. Nezvanični rezultati popisa pokazuju da Hrvatska ima manje od 3,9 miliona stanovnika. List prenosi mišljenje demografa koji imaju i nešto lošiju procenu i smatraju da Hrvatska nema ni toliko stanovnika. Po službenim podacima Hrvatska ima nešto više od četiri miliona stanovnika.

Kada je reč o BiH, ona se sve češće naziva zemljom staraca. U prošloj godini zabeležen je rekordan negativan prirodni priraštaj. U Federaciji BiH je minule godine rođeno 16.716 beba, što je najmanji broj novorođenih ikada, javili su federalni mediji. Iste godine je u tom entitetu preminulo 25.016 osoba. U Srpskoj su u prošloj godini rođena 8.494 mališana. To je znatno manje od broja umrlih jer je te godine u RS preminulo 16.589 osoba. Iz toga sledi da je u dva entiteta u 2020. godini negativan prirodni priraštaj bio 16.393, to jest za toliko je bio veći broj umrlih od rođenih. Zanimljivo da je u prvim posleratnim godinama, sredinom devedesetih, u RS na svet dolazilo više od 15 hiljada mališana – dvostruko više nego danas. Slično je i u drugom entitetu, gde se rađa upola manje beba nego pre oko dve decenije. U prvoj godini posle rata u Federaciji BiH rođen je 34.331 mališan. Poređenja radi, u Federaciji BiH je u 2019. rođeno 17.490 beba, dok je samo godinu pre rođeno 1.409 beba više, to jest 18.899. Godinu ranije, 2017, rođene su 19.824 bebe. Posmatrano na trogodišnjem nivou, broj novorođenih u Federaciji BiH pao je za 10 odsto, a u RS za pet odsto, javili su nedavno mediji.
„Delom je to i zbog stalne političke nestabilnosti koja je prisutna jer niko ne zna šta nas očekuje u budućnosti, te u kom smeru politika može odvesti svakog pojedinca. Zbog toga većina mladih koji bi i hteli da zasnuju porodicu idu van BiH upravo zbog boljih uslova koji se pružaju u inostranstvu kada je reč o odgoju i školovanju dece”, komentarisao je Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar.

Demograf Stevo Pašalić kaže da je negativan prirodni priraštaj znatno izražen od 2007, te da je iz godine u godinu sve veći. Ubeđen je da je do ovakvih podataka dovelo iseljavanje stanovništva.

„Mi preko 80 odsto stanovništva gubimo iseljavanjem u odnosu na negativan prirodni priraštaj. Od 1991, zaključno sa 2019, BiH je izgubila više od 1,3 miliona stanovnika”, pojasnio je Pašalić.

Različite su procene o tome koliko je ljudi minulih godina napustilo BiH, ali su svi saglasni u procenama da veliki broj ljudi odlazi. Poslednja istraživanja pokazuju neslavne tendencije jer više od 50 odsto mladih navodi da želi da napusti BiH. Istraživanje o položaju mladih u BiH nedavno je sproveo Institut za razvoj mladih „Kult”. To istraživanje pokazalo je da je 12,1 odsto mladih od onih koji planiraju odlazak već preduzelo konkretne korake ka napuštanju BiH.

„Preliminarni rezultati pokazuju da više od 65 odsto mladih živi s roditeljima, te da je i dalje visok interes za napuštanje BiH”, rekao je Šef Odeljenja za monitoring, evaluaciju i istraživanja u Institutu „Klut”, Aziz Đipa.

Prioriteti vlasti u BiH, navode u tom institutu, u narednih pet godina trebalo bi da budu zapošljavanje i obrazovanje, a zatim zdravstvena zaštita, bezbednost i upravljanje migracijama u kontekstu odlaska stanovništva iz BiH. Nezaposlenost mladih i dalje se procenjuje visokom u odnosu na radno aktivno stanovništvo, navode u „Kultu”. Po rezultatima, 40 odsto mladih koje je obuhvatilo ovo istraživanje izjavilo je kako je u poslednjih sedam godina član njihove uže porodice napustio BiH, te da se odlasci najčešće dešavaju u vangradskim sredinama.

Prilikom prezentovanja analize krajem minule godine, koja je pokazala da BiH ima jednu od najnižih stopa fertiliteta na svetu (1,25), predstavnici UN i ambasade Švedske u BiH naveli su kako je izuzetno važno pronaći nova rešenja za veća ulaganja u blagostanje, egzistenciju i mogućnosti za mlade ljude da napreduju u BiH: „Mladi ljudi odlaze iz BiH kako bi podizali porodicu u zemljama EU. Stoga ono što bi organi vlasti u ovoj zemlji trebalo da urade kako bi zaustavili pad stanovništva jeste da sprovedu reforme potrebne za članstvo u EU. One će biti korisne za stanovništvo i transformisaće društvo na način na koji će ono biti privlačnije za svoje građane.”

Politika/M. Kremenović