KulturaVirtual Magazin

Jugoslovenska kinoteka najbolji muzej u Srbiji

Jugoslovenska kinoteka najbolji muzej u Srbiji. Nacionalni komitet Međunarodnog saveta muzeja (ICOM) proglasio je Jugoslovensku kinoteku za najbolji muzej u Srbiji u 2020. godini, a ovo visoko priznanje dodeljeno predstavnicima Kionoteke na Međunarodni dan muzeja 18. maja, na svečanosti u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, saopštili su iz Jugoslovenske kinoteke.

Jugoslav Pantelić, direktor Jugoslovenske kinoteke ističe da mu je velika čast što je ustanova kulture na čijem je čelu dobila tako važnu nagradu.

„Hvala na prepoznatom trudu i rezultatima na koje smo ponosni. Ova nagrada nam dokazuje da smo na pravom putu kojim, sa ovim vetrom u leđa, nastavljamo”, izjavio je Pantelić, prenosi Tanjug.

Značaj nagrade je tim veći ako se ima u vidu da su godišnje nagrade ICOM Srbije dodeljene prema novom Pravilniku koji je podrazumevao višemesečni proces nominacija i glasanja za najbolje, u kojem je učestvovalo gotovo hiljadu aktera muzejske delatnosti – pojedinaca i predstavnika institucija.

U kategoriji najbolji muzej, pored Jugoslovenske kinoteke, bili su nominovani Narodni muzeji u Leskovcu i Zrenjaninu, Muzej Vojvodine u Novom Sadu i Etnografski muzej u Beogradu.

U ime Jugoslovenske kinoteke nagradu je primio upravnik Muzeja kinoteke Marjan Vujović, koji je podsetio da će Muzej kinoteke u Kosovskoj ulici dogodine obeležiti 70 godina od osnivanja, a da je preseljenjem u novu zgradu u Uzun Mirkovoj ulici, Jugoslovenska kinoteka dobila mogućnost da i šire predstavi svoju vrednu kolekciju.

„Stalna postavka „Naš muzej filma” otvorena je krajem januara 2020. godine, uoči početka pandemije, pa je, s obzirom na situaciju, još mnogi nisu videli, rekao je Vujović, uz poziv publici da je poseti.

Nagradu za najboljeg muzejskog stručnjaka dobila je Tijana Palkovljević Bugarski iz Galerije Matice srpske, a za najbolji projekat i za najbolju publikaciju prof. dr Igor Borozan, autor izložbe i prateće studije „Vlaho Bukovac: slikar neprolazne lepote” u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti.

Predsednik Nacionalnog komiteta ICOM Srbije Nikola Krstović istakao je da dobitnici, zajedno s nominovanima, čine „presek najboljeg što se dogodilo u Srbiji”, pružajući reprezentativnu sliku muzejske delatnosti u godini obeleženoj mnogobrojnim teškoćama.

Krstović je izrazio zadovoljstvo zbog činjenice da je to prepoznalo i članstvo ICOM Srbije, koje je u znatno demokratskijem procesu imalo priliku da odlučuje o najboljima, zahvaljujući novoj proceduri praćenoj i intenzivnom kampanjom na društvenim mrežama.

Predsednica Komisije za dodelu nagrada Julka Kuzmanović Cvetković rekla je da izbor nominovanih nije bio ni malo jednostavan i lak, s obzirom da je bilo prijavljeno sedam muzeja, devet publikacija, 24 projekta i šestoro stručnjaka.

Viši kustos Jugoslovenske kinoteke dr Milja Stijović ističe da je za Kinoteku značajno što su se ovom prilikom poklopile ocene stručne javnosti i Komisije za dodelu nagrada, a posebno to što su u okviru struke prepoznati napori Jugoslovenske kinoteke u pravcu muzeološkog delovanja.

Po Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, kako napominje dr Stijović, Jugoslovenska kinoteka nije ni arhiv ni muzej već upravo – kinoteka, jedina u Srbiji.

„Probili smo granice u svesti ljudi šta je to Jugoslovenska kinoteka i koja je širina i kompleksnost njenog delovanja”, kaže Milja Stijović, navodeći da Muzej kinoteke, Direkcija, Arhiv, Biblioteka zajedno čine ovu instituciju, a da je s novom zgradom dobijena mogućnost za stalnu postavku koja predstavlja „drugi sloj čitanja filma”, pored filmskih projekcija po kojima je Kinoteka uglavnom poznata.

Politika