PolitikaVirtual Magazin

HITNO: Šmit večeras nameće izmjene Izbornog zakona BiH?

Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, trebao bi večeras da nametne izmjene Izbornog zakona BiH, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz diplomatskih krugova.

Kristijan Šmit, kojeg RS ne priznaje za visokog predstavnika, najavio je mjere koje, kako navodi, “imaju za cilj poboljšanje funkcionalnosti Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i osiguranje blagovremene implementacije rezultata izbora iz oktobra 2022. godine.”

“Ovim mjerama uspostavlja se ambijent za dalju izbornu i ustavnu reformu, uključujući i ispunjavanje obaveza koje je Bosna i Hercegovina preuzela na putu integracije u EU i rješavanje konkretnih problema sa kojima se ova zemlja suočava. Ove mjere takođe jačaju ustavne zaštitne mehanizme za konstitutivne narode koje su osigurali Dejtonski mirovni sporazum i Ustav, uz istovremeno sprečavanje zloupotrebe ili paralize sistema”, naveo je Šmit.

Njegovu izjavu prenosimo bez intervencija:

”Paket sadrži amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH i isključivo se odnosi na postizborno konstituisanje indirektno izabranih tijela.

Mjere iz ovog paketa funkcionalnosti će:

• Unaprijediti odlučivanje u zakonodavnim tijelima tako što će oba doma Parlamenta Federacije biti obavezna da razmatraju akte drugog doma u određenom vremenskom roku.

• Unaprijediti imenovanje sudija u Ustavni sud Federacije BiH tako što će se institucije i pojedinačni zvaničnici obavezati da će ispuniti svoj dio procesa imenovanja u određenom vremenskom roku ili će predati tu odgovornost organu koji je sljedeći u procesu imenovanja.

• Pomoći da se spriječi zloupotreba vitalnog nacionalnog interesa specificiranjem djelokruga pitanja koja mogu biti predmet pozivanja na vitalni nacionalni interes, čime će se eliminisati neograničena i neodređena kategorija interesa, te osiguranjem da svako pozivanje na vitalni nacionalni interes bude predmet razmatranja od strane Vijeća za vitalni nacionalni interes.

• Osigurati odlučivanje u slučajevima pokretanja pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa tako što će se pojednostaviti izbor članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa davanjem ovlaštenja Ustavnom sudu da članove Vijeća bira iz reda sudija tog suda.

• Implementirati odluku Ustavnog suda Federacije BiH u predmetu Ljubić unapređenjem proporcionalnosti predstavljanja konstitutivnih naroda iz svakog kantona u Domu naroda Federacije BiH. Ovom mjerom se povećava broj mjesta u klubovima svih konstitutivnih naroda sa 17 na 23. Ovakvom raspodjelom se ispravlja najizraženija prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u kantonima u kojima živi mali broj pripadnika svakog od tri naroda. Svaki konstitutivni narod u svakom kantonu bi zadržao mogućnost da ima barem jednog predstavnika u Domu naroda. Ovom mjerom se povećava i broj mjesta u klubu Ostalih sa 7 na 11. Ovo je prvi put da i Ostali iz svih kantona mogu biti predstavljeni u Domu naroda Federacije BiH. Izborni zakon će biti izmijenjen po ovom pitanju i po pitanju primjene zadnjeg popisa stanovništva kako bi se uskladio sa Ustavom Federacije BiH.

• Osigurati blagovremen izbor delegata za Dom naroda u kantonalnim skupštinama davanjem ovlaštenja Centralnoj izbornoj komisiji da izvrši preraspodjelu mandata iz onih kantona u kojima kantonalne skupštine ne ispune svoju obavezu u zadatom vremenskom roku.

• Osigurati prijedloge za imenovanje predsjednika i potpredsjednike Federacije od strane klubova u Domu naroda spuštanjem praga podrške koja je potrebna u klubu, kako bi se isti mogli nominovati u ponovljenim krugovima. Prvobitni prag od jedanaest glasova od 23 člana omogućava da svaki klub nominuje maksimalno dva kandidata. U slučaju odsustva podrške jedanaest delegata, u narednim krugovima će se omogućiti nominacija od strane sedam članova ili, nakon toga, od strane četiri člana, čime se osigurava predlaganje kandidata i promoviše pluralizam.

• Unaprijediti transparentnost i ekspeditivnost u procesu potvrde lista kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH, utvrđivanjem rokova i metoda glasanja za liste u Zastupničkom domu Federacije BiH, te pojednostavljivanjem potvrđivanja u Domu naroda Federacije BiH.

• Pojasniti i zakonodavno utvrditi ograničenja u pogledu zastupljenosti pripadnika konstitutivnih naroda na ključnim izvršnim i zakonodavnim pozicijama u Federaciji, kako bi se podstaklo stvaranje koalicija i spriječila prezastupljenost.

• Zahtijevati od parlamentarnih organa Federacije BiH da obezbijede učešće građana, uključujući i mlade, u zakonodavnim aktivnostima u Predstavničkom domu i Domu naroda. Jedna od mjera obavezuje ova tijela da utvrde procedure za razmatranje građanskih inicijativa kako bi se razvio odgovorniji i pristupačniji zakonodavni proces.

Ovim odlukama ne donose se amandmani na državni ustav u cilju implementacije sudskih odluka o pravima Ostalih (Sejdić-Finci, Zornić, i druge odluke), jer bi to bilo ultra vires, ili izvan nadležnosti visokog predstavnika. Visoki predstavik nudi svoju pomoć u vidu podrške za parlamentarne inicijative za donošenje ovih amandmana.”

Šmit je, podsjetimo, krajem jula popustio pod pritiskom Bošnjaka i tada nametnuo samo tehničke izmjene Izbornog zakona, s tim da je liderima partija iz FBiH ostavio vremena da dogovore, a ukoliko se to ne desi, kako je tada najavljeno, nije isključena mogućnost još jednog nametanja izbornih pravila u BiH.

Nezavisne/D.Šajinović