Republikanci mogli da osvoje 222 od potrebnih 218 mjesta u Kongresu
VAŠINGTON- Prognoza En-bi-sija je da bi republikanci mogli da osvoje 222 od potrebnih 218 mjesta u Kongresu, prema 213 koliko bi imale demokrate, ali većina u Senatu neće biti poznata prije drugog kruga u Džordžiji 6. decembra.
Crveni, republikanski talas na izborima bio je znatno slabiji od gromoglasnih najava. Republikanci će, najvjerovatnije, imati tijesnu većinu u Kongresu što će otežati posao administraciji predsjednika Bajdena, ali ne u mjeri da se govori o blokadi.
Trka za Senat neće biti riješena prije 6. decembra kada se održava drugi krug izbora za mjesto senatora u Džordžiji između dvojice Afro-amerikanaca demokrate Rafaela Varnoka koji je osvoji 49,2 odsto glasova i republikanca Heršela Vokera koji je osvojio 48,7.
Zakon Džordžije nalaže da pobjednik mora da osvoji više od 50 odsto glasova inače izbori idu u drugi krug gdje učestvuju dva kandidata sa najviše osvojenih glasova u prvom.
Trku je zakomplikovao kandidat libertarijanaca Čejs Oliver koji je osvojio 2,1 odsto glasova. Prije izbora Oliver je izjavio da u slučaju drugog kruga neće pozvati svoje birače da glasaju za nekog od preostalih kandidata već da očekuje da će glasati po sopstvenom opredjeljenju.
U narednim danima znaće se rezultati izbora za Senat u Nevadi gdje bi kandidat republikanaca Adam Laksal mogao da preuzme mjesto demokratskoj senatorki Katarini Kortez Masto i u Arizoni gdje demokrata Mark Keli ima značajnu prednost u odnosu na republikanca Blejka Mastersa.
Mjesto senatora Aljaske ostaje republikancima budući da na izborima vode kandidatkinje ove partije. Izborni sistem Aljaske od birača traži da na glasačkom listiću rangira sve kandidate te ako nijedan nema više od 50 odsto glasova pobjednik je onaj koji je češće na listiću bio drugi.
U slučaju da se ove prognoze ostvare republikanci bi imali 50, a demokrate 49 mjesta u Senatu pa bi o većini odlučili izbori u Džordžiji. Naime, po Ustavu SAD presudni glas u Senatu ima potpredsjednik odnoso potpredsjednica SAD što znači da ukoliko obje strane imaju po 50 mesta o većini odlučuje demokratkinja Kamala Haris.
Takvu situaciju SAD su imale i do ovih izbora, s tim da su demokrate „otele” Pensilvaniju, dok će republikanci preuzeti mandat u Nevadi i jedino neizvjesno mjesto je u Džordžiji. Prognoze za sada govore da je pobjedi u drugom krutu bližu kandidat demokrata.
Republikanci su, očekivano, bliži većini u Kongresu, ali ta većina neće biti komotna. Analitičari smatraju da su demokrate ključna mjesta, čak četiri, izgubili u državi Njujork, jednoj od najliberalnijih u SAD. U jednom distriktu republikanac je pobijedio prvi put poslije dvadeset godina.
Precizniji izborni rezultati mogu se očekivati do četvrtka uveče po američkom vremenu, mada je moguće da zbog komplikovanih i različitih izbornih sistema u svakoj od država konačnih rezultata ne bude prije vikenda.
Predsjednik SAD, demokrata Džo Bajden izrazio je zadovoljstvo rezultatima čvrsto uvjeren da mala republikanska većina u Kongresu neće predstavljati preveliki problem dok on očekuje da demokrate zadrže većinu u Senatu.
Na drugoj strani kandidati koje je podržao Donald Tramp nisu ostvarili rezultate kakve je on očekivao. Naprotiv, jednu od najvećih pobjeda odnio je na Floridi Ron Desantis koji je odbranio svoj guvernerski mandat i možda se nametnuo kao bolji kandidat od Trampa na predsjedničkim izborima 2024.
Tramp je pristalicama najavio “veliku odluku” u utorak 15. novembra dok se Desantis do sada nije izjašnjavao o mogućoj kandidaturi.
Agencije
