Održana promocija knjige Nede Đukić Borojević „Vila sa Čakora“
U Galeriji Centra za kulturu “Nebojša Glogovac“ sinoć je održana promocija knjige Nede Đukić Borojević „Vila sa Čakora“.
Ovo je knjiga o stradanju devetnaestogodišnje djevojke Branke Đukić koju su ubila dvojica Albanaca sa Kosova i Metohije na planini Čakor 1975. godine
Tragediju koja je potresla tadašnju Jugoslaviju, književnica je pretočila u dramu, a u drugom dijelu knjige je sakupila bogatu dokumentaciju o samom događaju, ali i svemu što je iz njega proisteklo – o suđenju ocu, spomen obilježju na mjestu tragedije, pisanju štampe, brojnim pjesmama posvećenim Branki Đukić, memorijalu koji se održva na Čakoru…
Obraćajući se prisutnima autorka knjige Branka Đukić Borojević istakla je da su je radoznalost i istraživački duh uputili na staze predaka u želji da pronađe korjene i upozna svoju postojbinu. Kako je rekla, tako se rodila želja da napiše knjigu o tragediji svoje bratstvenice Branke Đukić.
− Ovo je može se reći, svojevrsni molitvenik za Branku Radovu, uz želju da ga čitate sa poštovanjem i osjećajem ljubavi, kako sam ga i ja pisala, poručila je Đukić Borojević. Ona je dodala da, iako ne možemo mijenjati istoriju, možemo mijenjati sebe tako da se sjećamo naših starih predaka i njihovih žrtava.
− Večeras nas je sabrala nesrećna tema, ali to je naša srpska sudbina jer krst nositi nama je suđeno i na ovakvim skupovima mnogo smo složniji nego na nekim srećnim događanjima, rekla je književnica.
Direktorica bilećke biblioteke Sanja Bošković rekla je da je Branka Đukić simbol svekolikog srpskog stradanja, a okitivši se oreolom velikomučenice, svrstala se među znamenite ličnosti i isposnike u naselju rajskom.
− Volim kada na ovakve snažne datume naše istorije govorimo o teškim temama, istorijskim detaljima, ali i tužnim sudbinama koje ma koliko se činile individualne, nisu samo statistički podatak nego imaju duboko uporište u nacionalnoj karti, istakla je Bošković.
U ime organizatora Narodne biblioteke Nevesinje promociju je vodila Ljilja Ivezić. Kroz razgovor sa autorkom Ivezić je publici približila kako sam događaj i vrijeme u kome se odigrao, tako i sve faze nastanka ovog izuzetnog literarnog djela. Dio pjesme „Mramor na Čakoru“ autora Radovana Bećirovića Trebješkog uz zvuke gusala otpjevao je mladi guslar Ognjen Stojanović iz Bileće. Veče su svojim nastupom upotpunile članice Etno grupe „Sveti Dimitrije“.
Radio Nevesinje
