Na redu izmjena izbornog zakonodavstva

Konstitutivna sjednica novog saziva Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva bi trebalo bude održana 11. maja, a nakon izbora rukovodstva i utvrđivanja plana rada, u ruke članova će stići brojni prijedlozi koje su stranke već pokušavale da proguraju u parlamentarnoj proceduri.

BiH uveliko kasni sa izmjenama izbornog zakonodavstva, a trenutno nema pretjeranog optimizma da će veliki posao, koji od domaćih lidera očekuje i zvanični Brisel, biti završen do ljeta, ili najkasnije do kraja godine koja nije izborna i u kojoj to treba da bude završeno kako bi nova pravila mogla da budu na snazi 2022. za opšte izbore.

Izborni zakon do sada je mijenjan više od 20 puta, ali time nisu riješeni suštinski problemi izbornog procesa i partija. Izmjene koje su rađene su mahom bile kozmetičke prirode, a najkrupnija pitanja među kojima je grupe presuda koja se nadovezuje na onu u predmetu “Sejdić i Finci” te druga i dalje čekaju dogovor stranaka jer je potrebno “raspakovati” i Ustav.

Na tim i drugim pitanjima treba da radi interresorna radna grupa u kojoj su predstavnici svih, odnosno osam klubova i grupa u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, po jedan delegat iz sva tri Kluba u Domu naroda te tri ministra iz Savjeta ministara BiH.

Iz stranačkih centara su do sada u parlamentarnu proceduru na nivou BiH stizali brojni prijedlozi izmjena i dopuna Izbornog zakona, a neke od njih su se odnosile na jednako izborno pravo za sve, sređivanje stanje u biračkim odborima te uvođenje novih tehnologija u izborni proces. One koje su među posljednjima došle na dnevni red neke od sjednica domova su i odbačene jer je ocijenio da se o njima treba da izjasne članove radne grupe i da daju svoj konačan stav. Tada je jasno poručeno da svaki novi prijedlog za izmjenu izbornog zakonodavstva treba da završi pred tom radnom grupom.

Glas Srpske