Hercegovačka kuća
Hercegovačka kuća je projekat na koji su veoma ponosni u Trebinju jer se danas na policama tog objekta nalazi više od 500 artikala, sve autohtoni hercegovački proizvodi, izjavio je Srni direktor gradskog Agrarnog fonda Veselin Dutina.
Dutina je istakao da je za tri godine koliko postoji Hercegovačka kuća u otkup autohtonih hercegovačkih proizvoda kod poljoprivrednih proizvođača, koji se prodaju na policama ovog objekta, uloženo 670.000 KM.
On je napomenuo da je Hercegovačka kuća na samom početku, imala ukupno 20 kooperanata i 180 artikala na policama, a danas ima oko 118 kooperanata.
- Proizvodi su brendirani, na etiketi svakog proizvođača je njegovo ime i selo gdje je napravljen taj proizvod, svi su zdravstveno ispitani – dodao je Dutina i izrazio zadovoljstvo saradnjom sa poljoprivrednim proizvođačima u Trebinju.
Otvaranjem Hercegovačke kuće prošle godine u Banjaluci, Dutina je rekao da su počeli da šire mrežu objekata, te da je u planu otvaranje i u Istočnom Sarajevu.
Izuzetno su zadovoljni radom objekta u Banjaluci, koji je za kratko vrijeme postao svojevrstan brend i zadobio stalne kupce.
- Hercegovačka kuća u Banjaluci je plod saradnje gradskih uprava Trebinje i Banjaluka i dva gradonačelnika Mirka Ćurića i Igora Radojičića, ali u svakom slučaju i pređašnjeg gradonačelnika Luke Petrovića – rekao je Dutina.
Poljoprivredni proizvođači iz Trebinja koji svoje proizvode prodaju u Hercegovačkoj kući veoma su zadovoljni saradnjom, jer su mnogi zahvaljujući tome proširili proizvodnju.
Vesna Rašević, jedna je od poljoprivrednih proizvođača koja je zahvalna gradu Trebinje i svima koji su omogućili da proizvode može da plasira u Hercegovačku kuću, što bi, kako je istakla, bez toga bilo teže.
Na policama Hercegovačke kuće med prodaje pčelar Nikola Barzut koji, takođe, ističe uspješnu saradnju.
- Svaki dan naši proizvodi su na izlogu, ljudi to prepoznaju, kupuju. Agrarni fond nam je mnogo pomogao. Izašli su nam u susret grantom koji smo iskoristili za kupovinu košnica, hvala im na tome i nadam se budućoj saradnji – dodao je Barzut.
Risto Pujo koji se bavi proizvodnjom kravljeg sira, kooperant od osnivanja Hercegovačke kuće, istakao je da je zahvaljujući pomoći Agrarnog fonda uspio da poveća broj grla i proširi proizvodnju.
SRNA
