Kako dokazivati status borca
Odluka Ustavnog suda BiH o neustavnosti člana 128. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Republike Srpske mogla bi imati velike posljedice po Republiku Srpsku, posebno po budžet, jer će se ukoliko se po naredbi Ustavnog suda BiH izmjeni zakon, učešće u ratu, ranjavanje ili pogibija moći dokazivati i putem svjedoka.
Ipak, najveća odgovornost biće na sudovima, koji će, ukoliko do toga dođe, davati konačnu riječ, odnosno odlučivati da li su izjave svjedoka vjerodostojne i tačne i na osnovu toga donositi odluke.
“Ne znam kako će se to sprovesti. U svakom slučaju nastaće veliki problemi jer i danas imamo više boraca Vojske Republike Srpske nego što je realno bilo i budžet to sve teže podnosi. To će biti problem i za prave i istinske borce kojima se treba i mora pomoći, a koji danas dobijaju daleko manje nego što treba, upravo zbog velikog broja onih koji imaju status borca, a suštinski to nisu”, rekao je za “Nezavisne” Marinko Dragišić, predsjednik Odbora za boračko-invalidsku zaštitu Narodne skupštine Republike Srpske.
Inače, danas u Republici Srpskoj ima oko 207.000 boraca, od toga 132.000 boraca prve i druge kategorije, a kako ističu u Organizaciji porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, niko nema hrabrosti da se s tim uhvati u koštac, mada je danas možda i kasno za to.
“Mi nismo imali problem sa dokazivanjem statusa. Za koje smo znali da su poginuli u saobraćajnoj nesreći ili u kafani, a imali su status poginulog borca, prijavili smo za reviziju i to je završeno. Odluka Ustavnog suda donesena je kasno i vjerujem da će možda biti samo pojedinačnih slučajeva, jer je to manje-više završeno. Treba raditi istinsku reviziju ko je borac, a ko ne, ali niko neće da se uhvati u koštac s tim jer nema hrabrosti”, rekao je za “Nezavisne” Veljko Lazić, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila.
U Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske na pitanje kako će odluka Ustavnog suda BiH o neustavnosti člana 128. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Republike Srpske uticati na Republiku Srpsku i njen budžet, kažu da još ne mogu ništa komentarisati jer odluku nisu dobili.
“Odgovor u pogledu pravnih posljedica odluke i uticaj na postupak utvrđivanja okolnosti vojnog angažovanja, ranjavanja, povređivanja, odnosno pogibije možete dobiti nakon što nam se predmetna odluka dostavi”, kratko su rekli u Ministarstvu.
Prema nezvaničnim informacijama, odredba da status borca, ranjavanje ili pogibiju nije moguće dokazivati putem svjedoka već isključivo putem vojne knjižice ili dokumenata ovjerenih pečatom vojne pošte i Ministarstva unutrašnjih poslova RS, donesena je zbog iskustava iz Drugog svjetskog rata. Tada se status borca mogao dokazati putem svjedoka, što je dovelo do toga da su statuse borca dobijali i oni koji po godinama nisu mogli učestvovati u ratu.
Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH nedavno je odlučio da odredba člana 128. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Republike Srpske, koja kaže da izjava stranke ili svjedoka nije dovoljan dokaz za dokazivanje nečijeg učešća u ratu ili ranjavanje, nije u skladu s Ustavom BiH i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Ustavni sud BiH dao je Narodnoj skupštini Republike Srpske rok od šest mjeseci da sporni član usaglasi s Ustavom, te da o tome obavijesti Ustavni sud BiH.
Ono što je zanimljivo jeste da je još ranije, odnosno 2009. godine, Ustavni sud Republike Srpske donio rješenje kojim nije prihvatio inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti identičnih odredaba Zakona o pravima boraca koje je Ustavni sud BiH na kraju proglasio kao neustavne.
Nezavisne novine
