b_150_100_16777215_00_images_2017_smilje.jpg

Čuvena hercegovačka „smiljomanija“ umjesto da obraduje proizvođače, donijela im je probleme.



Doduše, ne svima, ali sigurno malim proizvođačima koji su se kreditno zadužili da bi započeli proizvodnju. Cijena smilja u odnosu na prethodne godine – mizerna. Nekada se kilogram prodavao po cijeni od devet KM, sada jedva za jednu KM. Berba se privodi kraju, a mnogi ne znaju šta sa rodom.

Da li je zaista riječ o zasićenju tržišta ili nečijim interesima?

Tek što su Hercegovci razvili proizvodnju čuvenog smilja pojavila se priča o navodnom zasićenju tržišta i nemogućnosti prodaje eteričnog ulja od ove biljke. Prethodnih godina Hercegovinom je zavladala prava, kako su je nazvali, smiljomanija.

Obradive površine su mijenjale svoju namjenu, a one koje nikada nisu obrađivane postale su takođe mjesto zasada ove mirisne biljke. Vrtoglave cifre koje su se dobijale za kilogram smilja i kilogram ulja od ove biljke bile su mamac mnogima da krenu u, tada, unosan posao.

Kilogram smilja ranijih godina dostizao je cijenu čak devet KM. Kako su godine odmicale cijene su padale. Prošle godine kilogram se prodavao za tri KM, za ovu godinu proizvođači su očekivali da će za kilogram dobiti bar dvije KM. Nade su bile uzaludne, jer se kilogram smilja u Trebinju trenutno prodaje po cijeni od 90 feninga do 1,3 KM. Pominje se da će ta cijena biti još niža. Cijena ulja još nije određena.

– Litra ulja sam prošle godine prodavao za 1.200 evra. To je bila godina kada se smilje otkupljivalo za tri marke. Sada se priča o cijeni od 600 do 900 evra i to je drastičan pad. Mi smo na ivici- da li da raditi ili ne – priča Miodrag Asanović, vlasnik destilerije.

Za razliku od proizvođača, vlasnici destilerija su, ipak, u manjem problemu. Sa uljem mogu čekati povoljniju tržišnu cijenu. Smiljari za to vremena nemaju, jer berba ne može čekati povoljniji trenutak. Mnogi nemaju kome ni da prodaju smilje, jer je tržište prezasićeno. Bar, takve priče plasiraju javnosti.

Oni mudriji, prije nego što su svoje njive zasadili ovom biljkom osmislili su plan. Slobodan Spaić prvi rod smilja tek je počeo da bere. Zadovoljan je postignutim, jer sa otkupom nema problema. Dogovor je ranije postigao sa jednim od vlasnika destilerije.

– Imam zagarantovan otkup, nemam problema sa tim. Međutim, čim se nečega puno zasadi onda se i spušta cijena, a kažu da sada u zapadnoj i istočnoj Hercegovini ima oko 35 miliona sadnica smilja – kaže Spaić.

Mnogi uzgajivači će sačekati neke bolje uslove prodaje.

Kako god, smiljari u istočnoj Hercegovini u manjem su problemu od kolega u zapadnom dijelu. Tamo se nisu ravnala brda zbog zasada smilja, ali su ulozi bili veliki. Sada, umjesto profita- glavobolja. Razočarani, slamku spasa traže od nadležnih institucija.

– Da bi mogli da opstanu mali proizvođači i mali prerađivači osnovna stvar je da imamo tržište. Međutim, za neke veće količine samo tršište nije dovoljno, potrebno je da država stane iza nas. Prije svega, Provredna komora i naše ministarstvo. Konkretno, u gradu Trebinju postoji Agrarni fond i postoji dobra volja – navodi Asanović.

Zbog novonastalih problema formirano je i Udruženje smiljara. O planovima još ne žele da govore dok zvanično ne počnu da rade. Po kuloarima kruže priče da o hrvatskim tajkunima, proizvođačima i prerađivačima smilja da su, navodno, vještački izazvali ovu situaciju i nametnuli niske cijene.

Šta se zaista desilo sa, donedavno, unosnim biznisom- sadnjom smilja i proizvodnjom ulja od ove biljke.? Otkud odjednom drastičan pad cijena? Da li se zaista tržište moglo prezasititi sirovinom za godinu dana?

Ukazavši na probleme proizvođača ove mirisne biljke, mi smo svoj novinarski zadatak ispunili. Sada su na potezu nadležne institucije. Kakav god bio epilog, samo da se miris smilja i dalje širi Hercegovinom!

RTRS