sat kula nevesinje

Gotovo da je nemoguće pisati o turističkim atrakcijama opštine Nevesinje, a na jedno od centralnih mjesta ne postaviti, ovu lijepu građevinu, koja krasi centar grada. Sat ili sahat – kula, je jedno od obilježja Nevesinja i istorijski spomenik sa kojim, putnik namjernik može početi obilazak kulturno-istorijskog nasleđa i prirodnih ljepota Nevesinja.

Čovjek od davnina želi da izmjeri vrijeme. Preteča savremenih satova nastao je u drevnom Vavilonu, oko 640. godine prije naše ere. Vavilonci su mjerili vrijeme pomoću kretanja zvijezda, da bi kasnije nastali pješčani i vodeni satovi. Prvi mehanički časovnici javljaju se u Srednjem vijeku, Od XI. vijeka grade se časovnici koji otkucavaju sate, sa mehanizmima koji se i danas koriste. Zbog skupoće izrade, prvi satovi su se i ugrađivali u kule i tornjeve, kako bi mještani znali koje je doba dana i noći i prema otkucajima zvona sa tornjeva i kula planirali svoje obaveze.

Prvi takav sat, na ovim prostorima, zakucao je u Foči 1493. kao poklon Republike sv. Vlaha, hercegovačkom Sulejman–begu. Naime, sat-kule su građene isključivo u evropskom dijelu Osmanskog carstva, naročito u Bosni i Hercegovini što je bila islamska varijacija na zapadnoevropsku formu zvonika pa se može reći da je sat-kula simbolična graditeljska osobina Balkana, a posebno Bosne i Hercegovine.

Sat-kule su visoke i vitke zgrade kvadratne osnovice, zidane od kamena, a pokrivene piramidalnim krovom. Po svome izgledu najsličnije su tornjevima romanskih crkava.

Visine se kreću u rasponu od 10 do 28 metara. Najniža je u Gornjem Vakufu, a najviša u Sarajevu.

U Bosni i Hercegovini danas postoje svega 19 ovakvih građevina, i to 2 u Travniku i po jedna u Banja Luci, Donjem Vakufu, Foči, Gornjem Vakufu,Gračanici, Gradačcu, Livnu, Jajcu, Maglaju, Mostaru, Nevesinju, Počitelju, Prozoru, Pruscu, Sarajevu, Tešnju i Trebinju. Osim ovih, bile su 1878 još dvije, i to: jedna u Stocu, a druga u Sarajevu uz Bijelu džamiju.

Nevesinjska sat ili sahat-kula se nalazi u samom centru Nevesinja i nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine. Sat-kula je visoka oko šesnaest metara i sagradena je prije 1664. godine, kada je ove krajeve pohodio i o njima pisao poznati putopisac Evlija Čelebija. Sam Evlija Čelebija kaže da se svi gradski mujezini ravnaju po ovom satu i uče ezan pet puta u određeno vrijeme.

Arhitektonski uticaj italijanskih i dubrovačkih graditelja tornjeva na izgradnju sat-kula u Hercegovini, vidljiv je i na nevesinjskoj sat-kuli. One su građene kao kvadratne forme, sa kružnim otvorima za časovnike i specifičnim dekoracijama krovnog vijenca i samog piramidalnog krova. Sat-kula u Nevesinju predstavlja jednoprostorni objekt sa približno četverougaonom osnovom i krovom na četiri vode.

Dimenzije objekta, mjerene spolja, iznose 3,25 x 3,45 metra, a visina kule, mjerena od nivoa glavne ulice do vrha krova, iznosi oko 16 metara.

Toranj je sagrađen od pravilno tesanih kamenih blokova. Zidovi su prosječno debeli 80 cm, a struktura zida je ostavljena tako da se vidi spolja i iznutra. Blokovi kamena su međusobno vezani krečnim malterom.

Objekat je postavljen na postament (dva kamena stepenika) ukupne visine 70 cm, kako bi se nivelisao sa terenom. Postament je vidljiv sa sjeverozapadne i jugozapadne strane objekta.

Na visini od 13 metara nalazi se kameni vijenac, koji za 6,0 cm izlazi iz ravni zida. Ispod vijenca na sve četiri strane objekta izvedeni su okrugli otvori u koje su smješteni satovi. Iznad vijenca na sve četiri strane objekta nalaze se prozorski otvori. U prostoru ispod krova objekta smješteno je zvono. Sat-kula je završena piramidalnim krovom, pokrivenim limom.

Iako se tačna godina izgradnje ove sat-kule ne može sa sigurnošću utvrditi Nevesinjska sat-kula vjerovatno spada u jedne od starijih građevina ovog tipa u Bosni i Hercegovini. Kako se u Nevesinju već 1469. godine počinju graditi prve džamije, hanovi, tekije i ostali djelovi islamske arhitekture, jer je Nevesinje bio jedan od prvih gradova osvojen od Osmanlija, sasvim je moguće da je Nevesinjska sat-kula uz Fočansku i Banjalučku sat-kulu i jedna od najstarijih na prostoru Bosne i Hercegovine.

Godine 1891. Urađena je prva rekonstrukcija satnog mehanizma, kada postavljen novi sat sa tri mine. Inače, do 1891 na satu nije bilo mina. Te je godine nabavljen novi sat sa tri mine, od kojih je ona jugoistočne strane imala tzv. turske brojeve, ona sa sjeveroistočne rimske, a na jugozapadnoj strani stoje arapski brojevi.

Sa sigurnošću se ne zna čija je zadužbina sat-kula bila, ali se sa dosta velikom vjerovatnoćom može smatrati da je sagradio jedan od postojećih vakifa Nevesinja. Nalazila se u prostornoj cjelini sa Dugalića džamijom (Džamija hadži Velijjudina Bakrača ili Velagina džamija). Za sat-kulu se pretpostavlja da je sagrađena u približno isto vrijeme kad i džamija, a u svakom slučaju prije 1664. godine.

Komisija za zaštitu spomenika je propisala i određene mjere zaštite i rekonstrukcije ovoga spomenika u kome se kaže, da je dopušteno izvođenje samo konzervatorsko-restauratorskih radova, kao i radova čiji je cilj prezentacija nacionalnog spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje u Republici Srpskoj i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Republike Srpske, prema kojoj se treba izvršiti uklanjanje dogradnje na ulaznoj jugoistočnoj fasadi objekta, te konzervaciju i restauraciju ulaznog portala sa drvenim vratima i ulazne fasade. Potom izvršiti restauraciju unutrašnjeg drvenog stepeništa i vratiti objektu izvornu namjenu osposobljavanjem za rad sva četiri sata i zvona.

izvori

knjiga «Evlija Čelebi, Putopis», str. 414.

Hivzija Hasandedić, Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini, str. 137.

Hamdija Kreševljaković, Sahat-kule u BiH, str. 31.

Amir Pašić u svojoj knjizi Islamic architecture in BiH objašnjava utjecaj italijanskih kampanila i dubrovačke arhitekture na arhitekturu sahat-kula u Hercegovini.